Jupiter, najveći planet Sunčevog sustava

Ah Jupiter! Moj najdraži planet! Još od Odiseje u Svemiru 2010. Nemam pojma koliko sam godina imala kada sam taj film pogledala prvi puta, nije ni važno, ali ostala sam bez daha kada sam vidjela sve njegove boje, one oblake što lete u „trakama“ i to u različitim smjerovima, različitih brzina, kao da su dio nekog čudnog kruga kojem se svaki dio vrti zasebno.

I u tim „trakama“ zasebni oblaci, oluje koje se stvaraju i nestaju iz sata u sat, sudare se, spoje i onda opet odvoje… ma gdje to ima!!?? I onda na kraju, naravno, Velika crvena pjega! Toliko velika da bi u nju mogle stati četiri Zemlje, a nitko ne zna zašto je tamo tj kako je nastala. I ne da se, nikako da ode… Pa je postala zaštitni simbol Jupitera.

Možda baš zato što je toliko hirovit, možda je to bio razlog što mi se toliko svidio. Svima je nekako Saturn najdraži zbog prstenova, i potpuno ih razumijem, naprosto je predivan! Al Jupiter ima nešto drugo. On je zaštitnik Zemlje! Ako to mogu tako nazvati. Zbog toga što je toliko velik, masivan, najveći planet u Sunčevom sustavu svojom gravitacijom privlači sve one zalutale komete, asteroide koji bi mogli krenuti prema Zemlji.

Već nas je zaštitio, štititi će nas i opet. Nešto kao Veliki Brat Sunčevog sustava. No, naravno, ponekad upravo zbog svoje mase može privući neki objekt u svemiru te ga uputiti prema Zemlji. Nadamo se da se to ipak neće dogoditi tako skoro i da ćemo to otkriti na vrijeme, ukoliko se i dogodi.

Znači, Jupiter se nalazi između Marsa i Saturna. On je peti planet Sunčevog sustava, plinski div, sa 63 mjeseca od kojih su najveći i najpoznatiji Europa, Io, Ganimed i Kalisto. No nije Saturn jedini koji ima prstenove. Ima ih i Jupiter. Samo su vrlo tanki, mislim čak i nepotpuni. Nimalo graciozni poput Saturnovih, priznajem.

Jupiter se može vidjeti golim okom na našem nebu kada je najbliži Zemlji. Izgleda kao jedna od najsjajnijih zvijezda. Njegova atmosfera sastoji se od gustih slojeva oblaka koji čine tri osnovne skupine prema boji. Na vrhu atmosfere su crveni oblaci koji se sastoje od mješavine leda i vode. U središnjem dijelu atmosfere su bijeli i smeđi oblaci koji se sastoje od kristala amonij-hidrosulfida. U dnu atmosfere su plavkasti oblaci od kristala amonijakovog leda.

Prosječna brzina vjetra u gornjim slojevima atmosfere je 500 km/h, dok je brzina Velike crvene pjege oko 600 km/h. Znanstvenike malo zbunjuje činjenica da Jupiter zrači 1.5 puta više energije u Svemir nego što je prima od Sunca. Dan na Jupiteru traje 9 sati i 50 minuta.

Osim što je sam po sebi jednostavno mrak (hehe..) Jupiter je poseban i zbog svoja četiri najveća mjeseca:

Jupiterov satelit Io je maleni ali aktivni Jupiterov suputnik. To je geološki najaktivnije nebesko tijelo u Sunčevom sustavu. Svaki puta kada prođe blizu Jupitera biva izložen razvlačenjima i skupljanjima zbog velike Jupiterove gravitacije, prilikom čega se mjesec zagrijava i izbacuje gejzire sumpora u zrak i do 500 km. Ima preko 400 takvih vulkana.

Ganimed je najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu.  Nedavno su uz pomoć teleskopa Hubble otkrive molekule ozona. 1998.g. otkriveno je slabo polarno svjetlo. Za to je potrebno magnetsko polje i atmosfera, pa je to još jedan dokaz da Ganimed ima atmosferu.

Kalisto putuje sinkornizirano sa Jupiterom, tako da je uvijek istom stranom okrenut prema njemu. Na Kalistu nije primjećena geološka aktivnost, prekriven je kraterima, a sastoji se uglavnom od stjena i leda.

Europa. Najmanji od četiri Jupiterova satelita. Otprilike veličine našeg Mjeseca.  Ima slabu atmosferu sastavljenu uglavnom od kisika. Njezina površina je od leda, te je najglađa u Solarnom sustavu. Europa uvijek izmami onaj upitni smješak, jer se pretpostavlja da ispod ledene kore postoje topli oceani u kojima je moguć život! 2020.g. se planira misija na Europu kojom će se otkriti nešto više o ovom vrlo zanimljivom satelitu.

Žao mi je što nikada nećemo moći hodati po Jupiterovom tlu, no nadam se da će za mog života otkriti nešto više o njegovim oblacima i tajnama koje oni tako vješto skrivaju od očiju naših letjelica. Pretpostavljam da ne postoji monolit u blizini Europe kao što je to opisano u filmu Odiseja u Svemiru 2010. mada bi to bilo zaaaaakon i ostvarenje gotovo svih mojih snova 🙂

No ako i ne otkrijemo život negdje u blizini Jupitera možda ga nađemo negdje bliže, na npr. Marsu! Al o tom ćemo drugi puta…

Komentiraj

*